Bradavice na dlanovima i stopalima te genitalne bradavice (kondilomi) česte su kožne bolesti. Liječimo ih laserom ili krioterapijom, pri čemu se na kožne promjene nanosi tekući dušik temperature –196 °C. U kontaktu s kožom, tekući dušik, koji se nanosi raspršivanjem ili pomoću štapića s vatom, postupno zamrzne promjenu. Terapiju često prati osjećaj pečenja, zbog čega se krioterapija u razgovoru često naziva i “spaljivanje”. Najčešće se koristi za liječenje virusnih bradavica te seboreičnih ili aktiničnih keratoza.
Na mjestu laserskog uklanjanja bradavica ili nakon primjene tekućeg dušika mogu se tijekom sljedećih sati ili dana pojaviti crvenilo, oteklina i/ili mjehur, koji može biti ispunjen bistrim, krvavim ili tamnim sadržajem. Koža na tom mjestu može ostati i nepromijenjena. Promjena obično izgleda poput opekline, a može svrbiti, peckati ili boljeti nekoliko dana. Ponekad se nakon nekoliko dana stvori krasta, koja otpadne u roku od 1 do 4 tjedna.
Ako mjehur ili druge promjene nakon krioterapije ne uzrokuju bolove ili izraženu reakciju okolne kože, mogu se ostaviti na miru. Treba izbjegavati trljanje i močenje tog područja. U roku od 1–2 tjedna reakcija se obično smiri, a promjena se resorbira ili oljušti. Mjehur se može i sterilno punktirati, što može ubrzati cijeljenje, slično kao kod žulja. Pokrivni sloj mjehura se ne uklanja. Nestručno probijanje može uzrokovati infekciju, pa ako niste sigurni da znate postupati s time, neka zahvat izvrši liječnik ili medicinska sestra.
Najčešće moguće komplikacije nakon laserskog uklanjanja bradavica i krioterapije su jača bol i/ili oteklina te infekcija.
Ako mjehur ispunjen tekućinom jače pritišće okolnu kožu i izaziva bol, potrebno je posjetiti dermatološku ordinaciju, gdje će se mjehur sterilno otvoriti, smanjiti pritisak, pravilno zbrinuti i prema potrebi propisati dodatna terapija. Ako se jave jaki bolovi, izražena oteklina, gnojni iscjedak, povišena temperatura i sl., svakako je potrebna liječnička pomoć.
Nakon laserskog uklanjanja bradavica i krioterapije potrebno je izbjegavati:
- Nanošenje masti, domaćih pripravaka (poput arnike, nevena, gospine trave, propolisa…) te flastera ili obloga, osim ako vam ih nije propisao liječnik. Ovi pripravci su česti alergeni, a na oštećenoj koži je rizik od razvoja alergije veći nego na zdravoj koži.
- Također treba izbjegavati dugotrajno močenje tretiranog dijela kože i kupanje u bazenima.
Preporučujemo:
- Tretirano mjesto svakodnevno perite tekućom vodom (običnom vodom iz slavine). Ako je područje prljavo ili ima ostatke masti, koristite tekući sapun.
- Ako vam je liječnik propisao kremu za bolje zacjeljivanje, nanosite je najmanje tri puta dnevno, a može i češće, sve do potpune epitelizacije kože.
- Ako vas tretirano područje boli, možete uzeti analgetik – lijek protiv bolova koji inače koristite, npr. paracetamol (npr. Lekadol ili slično).
- Nemojte skidati krastu na silu, jer to može dovesti do stvaranja ožiljaka.
- Ako vas je liječnik naručio na kontrolni pregled, svakako se odazovite i dođite na kontrolu.
