Kožni madeži ili melanocitni nevusi česta su vrsta kožnih izraslina. Uglavnom su to male tamnosmeđe mrlje. Nastaju zbog prisutnosti nakupina melanocita – stanica koje proizvode pigment. Većina ljudi bijele rase ima nekoliko desetaka madeža koji se pojavljuju u djetinjstvu i adolescenciji. Izgled ovih madeža s godinama se postupno mijenja – isprva se povećavaju i tamne, a mogu i izrasti u visinu. S godinama madeži postaju svjetliji i na kraju nestaju.
Jesu li kožni madeži opasni?
Većina kožnih madeža je bezopasna. Međutim, iz njih se može razviti rak kože – melanom. Zato je važno pratiti svoje madeže i obratiti pažnju na moguće promjene. Ako madež pokazuje promjene koje odgovaraju ABCDE kriterijima, potrebno je konzultirati dermatologa.
Kako izgledaju kožni madeži?
Tipični kožni madež (pigmentirani madež, melanocitni nevus) je mala ovalna ili okrugla smeđa mrlja promjera nekoliko milimetara. No, kožni madeži pojavljuju se u različitim bojama, oblicima i veličinama:
Boja i tekstura: Kožni madeži mogu biti svijetlo ili tamno smeđi, crni, plavičasti, crveni ili ružičasti. Mogu biti glatki, naborani, ravni ili uzdignuti. Iz njih mogu rasti dlake.
Oblik: Većina kožnih madeža je ovalnog ili okruglog oblika. Osobito veći pigmentirani madeži mogu imati neobične oblike.
Veličina: Kožni madeži obično su manji od 6 mm u promjeru (veličina gumice na olovci). Pigmentirani madeži prisutni od rođenja (kongenitalni nevusi) mogu biti veći i prekrivati veće dijelove lica, trupa ili udova.
Madeži se mogu pojaviti bilo gdje na tijelu, uključujući vlasište i pazuhe, ali i ispod noktiju, između prstiju te na sluznicama. Većina ljudi ima nekoliko desetaka madeža. Većina madeža pojavljuje se u djetinjstvu i ranoj odrasloj dobi, dok su novi madeži kasnije rjeđi. Posebno treba obratiti pozornost na novo pigmentirano madeže kod osoba starijih od 40 godina, jer su u toj dobi novi madeži rijetki, dok je melanom češći.
Atipični madeži – kako ih pratimo
Madež na koži može biti melanom ako ima nepravilne rubove ili asimetričan oblik, ili ako mijenja boju, oblik, veličinu ili visinu. Pravilo ABCDE pomaže nam zapamtiti što treba promatrati kod madeža na koži:
A (eng. Asymmetry) označava asimetričan oblik: Jedna polovica madeža izgleda drugačije od druge.
B (eng. Border) označava rubove: Obratite pažnju na pigmentirane madeže s nepravilnim, nazubljenim ili valovitim rubovima.
C (eng. Color) označava promjene u boji: Pratite madeže koji su promijenili boju, imaju više boja ili neujednačenu pigmentaciju.
D (eng. Diameter) označava promjer: Posebnu pažnju obratite na madeže veće od 6 mm.
E (eng. Evolution) označava promjene: Pažljivo pratite madeže koji mijenjaju veličinu, oblik, boju ili visinu. Također mogu biti prisutni simptomi poput svrbeža ili krvarenja, ali većina melanoma nema nikakve simptome.
Zloćudni madeži, odnosno melanomi, mogu izgledati vrlo različito. Neki melanomi pokazuju sve gore navedene promjene, dok drugi mogu imati samo jednu ili dvije neuobičajene karakteristike.
Najčešća pitanja o madežima i melanomu
Najčešća pitanja o madežima i melanomu
Pregled madeža i računalna analiza
Pregled madeža i računalna analiza
Kada je potreban pregled madeža kod dermatologa?
Naručite se kod dermatologa na pregled madeža ako madež izgleda neobično, raste ili se na bilo koji način mijenja. Također preporučujemo pregled madeža osobama svijetle puti, onima s velikim brojem pigmentiranih madeža, osobama koje su imale teže sunčane opekline u prošlosti te onima s obiteljskom anamnezom raka kože.
Ako nikada niste bili na pregledu madeža, preporučujemo da ga obavite barem jednom u životu. Dermatolog će vam savjetovati koliki je vaš individualni rizik – može biti da je dovoljno redovito sami pregledavati kožu, a može se dogoditi i da vam preporuči povremene preventivne preglede madeža. Istovremeno će vam dermatolog dati savjete o eventualno potrebnim dodatnim preventivnim mjerama.
Upoznajte naše liječnice
Voditeljica medicinskog centra Dermatologija.si
Dr. Vesna Tlaker, dr. med.
Specijalist dermatologije s dugogodišnjim iskustvom u:
- estetskoj medicini – laserima, neinvazivnim metodama pomlađivanja, injekcijama botoksa i dermalnih filera;
- kliničkoj dermatologiji – dijagnostici i liječenju ozbiljnih kožnih bolesti, madeža i melanoma;
- laserskoj kirurgiji kože – preciznim i minimalno invazivnim zahvatima.
Liječnik specialist
Ana Škoberne, dr. med.
Specijalist dermatologije s dugogodišnjim iskustvom u:
- dermatoonkologiji – preventivnim pregledima madeža, otkrivanju raka kože i laserskoj kirurgiji kože;
- kliničkoj dermatologiji – dijagnostici i liječenju bolesti kože, kose i noktiju.
Liječnik specialist
Špela Šuler Baglama, dr. med.
Specijalist dermatologije - precizni dijagnostičar bolesti kože:
- bolesti kose i vlasišta, akni, rozaceje i drugih upalnih bolesti kože, uključujući rijetke i kompleksne dijagnoze;
- dermatoonkologije – preventivnih pregleda madeža i otkrivanja raka kože;
- svih aspekata kliničke dermatologije – cjelovita skrb za zdravlje kože.
