Madeže na koži imamo svi. Međutim, iz madeža može nastati melanom, najopasniji rak kože. Iako se melanom češće pojavi potpuno iznova nego iz postojećeg madeža, u početku izgleda slično madežu. Pregledavanje i samopregledavanje kože ključno je za rano otkrivanje melanoma. Što više primjera melanoma vidite, to ćete ga brže i lakše prepoznati, zato smo za vas pripremili galeriju melanoma – slike naših pacijenata.
Kada pregledavate madeže na koži sebi, partneru i djeci, ne zaboravite na najranjivije skupine kod kojih je melanom najčešći, najkasnije se otkriva i ima najveću stopu smrtnosti: to su starije osobe, osobito muškarci. Zato se sjetite i svojih starijih članova obitelji, posebno ako žive sami. Upozorite ih na važnost pregledavanja kože ili im u tome pomozite. U nastavku odgovaramo na vaša najčešća pitanja vezana uz madeže na koži, melanom i sunce.
Postoji li više vrsta madeža na koži? Koje?
Svaka osoba ima na koži barem nekoliko smeđih, crnih, plavičastih ili crvenkastih mrlja ili izraslina koje u svakodnevnom govoru nazivamo madežima. Stručno ih dijelimo na mnogo vrsta i podvrsta, no te klasifikacije su prekomplicirane i nepraktične za svakodnevnu upotrebu. Najčešći madeži na koži su melanocitni nevusi. To su bezopasne izrasline sastavljene od nakupina umnoženih melanocita – kožnih stanica koje proizvode pigment. Razlikujemo urođene melanocitne nevuse, koji mogu biti vrlo veliki, i stečene nevuse. Općenito se često govori o “atipičnim” madežima. To su madeži koji imaju nepravilniji oblik, više različitih nijansi boje ili neuobičajenu boju, veći su od ostalih ili na neki drugi način odskaču. Ne radi se nužno o madežima koji su skloniji razvoju u melanom, već o tome da ih je – zbog njihove atipičnosti, “ružnog” izgleda – teže odmah vizualno procijeniti jesu li opasni ili ne. Melanom uvijek raste; madež, pa makar bio vrlo atipičan, koji se s vremenom ne mijenja, nije opasan.
Imaju li ljudi s više madeža na koži veći rizik od raka kože?
Da. Melanom, najopasniji rak kože, u 70 % slučajeva nastaje kao nova promjena, a u 30 % iz postojećeg madeža. Velik broj madeža na koži znači veći rizik za melanom. Općenito, melanom se razvije iz jednog od svakih 50.000 madeža, što je i dalje tako mali broj da se preventivno uklanjanje madeža ne preporučuje. Osobe koje imaju velik broj madeža trebaju redovito i pažljivo promatranje.
Imaju li boja kože, kose, očiju … neku ulogu u tome?
Ljudi s tamnijom puti, očima i kosom općenito imaju manje madeža na koži. Vrlo svijetloputi ljudi s mliječno bijelom kožom i crvenom kosom također često imaju vrlo malo ili nimalo madeža. Ipak, pravila nema.
Koliko madeža obično imaju odrasle osobe na tijelu?
Madeži imaju svoj životni ciklus. Obično se rađamo bez njih i bez madeža i umiremo, jer oni s godinama nestaju. Odrasle osobe svijetle puti obično imaju nekoliko desetaka madeža na koži.
Koliko često bismo trebali posjećivati dermatologa radi pregleda madeža?
Melanom se može pojaviti kod svakoga. Ako se otkrije na vrijeme, mogućnost izlječenja je praktički 100 %. Ako se zakasni, melanom je najčešće smrtonosan. U Sloveniji se svake godine zabilježi oko 600 slučajeva melanoma i nitko nije imun. Zato svima savjetujemo da jednom mjesečno pregledaju svoju kožu, čak i ako nemaju madeže, jer se većina melanoma pojavljuje kao nova promjena. Ako imamo nekoliko desetaka madeža na koži, korisno je barem jednom posjetiti dermatologa, koji će napraviti pregled cijele kože i dati preporuke za daljnje praćenje.
Ima li madež već pri nastanku, u svom “DNK-u”, stanice raka? Je li točno da madeži koji su isti dugi niz godina uglavnom nisu opasni?
Melanocitni nevusi su benigni tumori, što znači da nisu kancerogeni. Za razliku od malignih, benigni tumori narastu do određene veličine i tada se rast zaustavlja. Melanom se većinom pojavljuje kao nova promjena, dok u 30 % slučajeva nastaje iz prethodno postojećeg madeža na koži. Nažalost, može se pojaviti i u madežu koji imamo već dugi niz godina. Velik rizik za melanom predstavljaju veliki urođeni madeži – oni koji pri rođenju mjere više od 8 cm, odnosno kod odraslih više od 20 cm. Osobe s takvim madežima trebaju redovite dermatološke kontrole.
Kada je nužno potreban pregled kod dermatologa?
Svi bismo trebali jednom mjesečno pregledati cijelu kožu, uključujući skrivena i teže dostupna mjesta. Tom prilikom tražimo “ružnog pačića” – madež koji se razlikuje od ostalih. Posebno treba obratiti pažnju na veće, asimetrične i nejednako pigmentirane madeže koji počinju mijenjati oblik i iz mjeseca u mjesec vidljivo rastu.
Kako da pregledavam madeže na koži?
Kod pregleda madeža mogu nam pomoći ABCD-pravila samopregledavanja:
- A (asimetrija): melanom je često asimetričan;
- B (rub, engl. border): melanom obično ima nepravilan rub;
- C (boja, engl. color): melanom često ima više različitih nijansi boje;
- D (promjer, engl. diameter): melanom je pri otkrivanju obično veći, stoga posebno obratite pažnju na “madeže” veće od 6 mm.
Posebno je važno da kožu redovito pregledavaju osobe s brojnim atipičnim madežima, kao i svi koji imaju bliske članove obitelji oboljele od melanoma. Faktori rizika za melanom uključuju svijetlu put, svijetlu ili crvenkastu kosu i svijetle oči. Melanom se može pojaviti bilo gdje na tijelu, pa i na mjestima koja nisu izložena suncu. Ne zaboravimo na starije osobe, kod kojih je melanom češći nego kod mlađih. Potaknite ih na pregled kože i pomozite im pregledati teže dostupna mjesta, poput leđa.
Na kojim dijelovima tijela se najčešće pojavljuju opasni madeži?
Kod muškaraca se melanom najčešće pojavljuje na trupu, dok se kod žena najčešće javlja na donjem dijelu nogu, odnosno na potkoljenicama. Melanom se može pojaviti bilo gdje na koži, zato je vrlo važno pregledati cijelu kožu, uključujući leđa, vlasište, prostore između prstiju i intimna područja. Melanom se rijetko, ali ipak može pojaviti i na sluznicama. Nažalost, melanom se ne pojavljuje samo na koži, gdje ga možemo vidjeti. Vrlo rijetko se melanom može razviti i na unutarnjim organima, osobito u središnjem živčanom sustavu. Simptomi takvog skrivenog melanoma javljaju se kasno, a kada se otkrije, nažalost je najčešće već vrlo uznapredovao i ima lošu prognozu.
Može li madež na koži koji stalno “nadražujemo” postati zbog toga kancerogen?
Ne, to nije točno, iako je rašireno mišljenje da “kronična iritacija” – trljanje odjeće i slično – uzrokuje melanom. Sigurno je da to može biti vrlo neugodno, pa je smisleno takve madeže ukloniti i tako izbjeći moguće komplikacije.
Koje metode uklanjanja madeža postoje?
Opasne ili sumnjive madeže uklanjamo kirurški. Izrežu se skalpelom, rana se zašije, a tkivo se šalje na histološku analizu. Ako se radi o bezopasnoj, estetskoj promjeni, ona se može ukloniti na estetskiji način pomoću lasera. Nekada se među dermatolozima smatralo da se svaka melanocitna promjena mora kirurški ukloniti. Ako je klinička dijagnoza koju postavi dermatolog jasna, operacija i histološka analiza nisu potrebne.
Kakav je postupak nakon uklanjanja madeža na koži?
Uklanjanje madeža na koži je manji ambulantni zahvat koji ne zahtijeva posebno razdoblje oporavka. Postupak je vrlo sličan manjoj opeklini ili posjekotini. Ovisno o veličini uklonjene promjene i korištenoj tehnici, na koži može ostati ili rana veličine centimetar do dva sa šavovima, ili plitka rana slična opeklini koja zacjeljuje u nekoliko dana do nekoliko tjedana. Dermatolog koji izvodi zahvat daje individualne upute o njezi i preporuke za razdoblje nakon zahvata.
Komplikacije su rijetke – ponekad se rana inficira zbog bakterija s kože, u tom slučaju potreban je antibiotski pripravak u obliku kreme. Preporučuje se da rana ostane prekrivena do potpunog zacjeljivanja, a da se svakodnevno pere, bilo tekućom vodom i sapunom, bilo fiziološkom otopinom i sterilnom gazom. Savjetujemo korištenje kreme koja potiče bolje zacjeljivanje. Nakon što rana zacijeli, koža je ružičaste boje. Dok se boja ne izjednači s okolnom kožom, preporučujemo dobru zaštitu od sunca. Najmanje 6 tjedana ne preporučujemo rastezanje, trljanje ili masiranje područja s kojeg je madež uklonjen.
Dermatolozi pred ljeto uvijek glasnije upozoravaju na opasnost izlaganja suncu. Još uvijek vrijedi da (pretjerano) sunčanje uzrokuje rak kože?
Da. UV-zračenje sunca i solarija prema klasifikaciji Međunarodne agencije za istraživanje raka (IARC) spada u prvu, najopasniju skupinu kancerogena, zajedno s duhanskim dimom, radioaktivnim zračenjem, azbestom i sličnim. Svako tamnjenje kože znači obrambeni mehanizam kože protiv oštećenja uzrokovanih UV-zračenjem.
Zato dermatolozi ne preporučuju namjerno sunčanje s ciljem tamnjenja kože. Sunčane opekline predstavljaju ozbiljno oštećenje kože zbog vrlo velike doze UV-zračenja i dugoročno znače veći rizik za razvoj raka kože – osim melanoma, osobito planocelularnog karcinoma, a također i bazocelularnog karcinoma, koji su 10 do 20 puta češći od melanoma.
Koju zaštitu od sunca preporučujete? Neki su skeptični prema kremama s visokim zaštitnim faktorom.
Dobra zaštita od sunca je ona pri kojoj koža ne potamni. To se može postići i izbjegavanjem sunca, osobito između 10 i 17 sati, te nošenjem zaštitne odjeće, pokrivala za glavu i sunčanih naočala. Kreme za zaštitu od sunca korisna su pomoć za ona područja koja ne možemo ili ne želimo prekriti odjećom. Trenutno nema dokaza o štetnosti zaštitnih krema. Možda je razumno primijeniti načelo opreza i izbjegavati kreme koje sadrže nanočestice, jer su one još uvijek nedovoljno istražene.
Postoje li još neki uzročnici melanoma osim sunčevih zraka?
Osim sunca, ogromne doze UV-zračenja prisutne su u solarijima, koje dermatolozi ozbiljno ne preporučuju. Veći rizik od melanoma imaju osobe sa svijetlom puti, očima i kosom, osobe s obiteljskom poviješću melanoma, oni s velikim brojem madeža (više od 50), kao i oni koji su prije 18. godine doživjeli opekline sa mjehurima. Veći rizik postoji i kod osoba s velikim urođenim madežima (većima od 8 cm pri rođenju, odnosno većima od 20 cm kod odraslih).
Kako vam možemo pomoći
Pregledi madeža na koži, preventivni pregledi kože i rano otkrivanje melanoma i raka kože jedne su od glavnih djelatnosti medicinskog centra Dermatologija.si. Osim dermatoskopskih pregleda, provodimo i najsuvremeniju visokotehnološku analizu kože pomoću sustava FotoFinder, koji je podržan umjetnom inteligencijom i omogućuje visoku specifičnost i osjetljivost pregleda.
Preglede obavljaju dr. Vesna Tlaker, dr. Ana Škoberne i dr. Špela Šuler Baglama, specijalistice dermatologije, koje su tijekom svog rada u UKC Ljubljana velik dio karijere posvetile dermatoonkologiji – ranom otkrivanju raka kože i praćenju pacijenata nakon dijagnosticiranog raka kože.
