Pretjerano znojenje – hiperhidroza
Ispred mene u ordinaciji sjedi pacijentica, dotjerana gospođa u šezdesetima. Već se dugo poznajemo i došla je na rutinski pregled madeža. No ovaj put je očito da ju muči pretjerano znojenje. Iako djeluje potpuno opušteno, s čela joj se u oči slijevaju debele kapi znoja. Kosa joj je vlažna i slijepljena, a ispod pazuha su veliki mokri krugovi. “Toliko se znojim da mi je već dosta,” kaže očajno. “Istuširala sam se prije nego što sam krenula od kuće. Strašno mi je neugodno. Može li se išta učiniti?”
Zašto se znojimo
Ljudsko tijelo stvoreno je za funkcioniranje na stalnoj temperaturi od oko 37 °C. Tijekom metaboličkih procesa stalno se stvara toplina. Pregrijavanje unutrašnjosti tijela iznad 42 °C znači smrt, pa se moramo neprestano hladiti. U hladnom okruženju toplinu gubimo bez poteškoća – poput šalice vruće kave koja stoji na stolu. No vanjsku temperaturu višu od 36 °C i intenzivnu tjelesnu aktivnost možemo preživjeti isključivo zahvaljujući znojenju, jer isparavanjem vode gubimo znatno više topline nego da samo izložimo suhu kožu zraku.
Bez znojenja bi se u nekoliko sati pregrijali i umrli. Čak i kad nam se čini da se ne znojimo, svakodnevno neprimjetnim znojenjem izgubimo barem pola litre vode.
Kako tijelo regulira znojenje i koji su uzroci pretjeranog znojenja
Za regulaciju tjelesne temperature zadužen je hipotalamus, dio mozga koji stalno mjeri temperaturu unutrašnjosti tijela i periferije. U koži se nalazi višemilijunska „vojska“ znojnih žlijezda koje mogu na naredbu hipotalamusa proizvesti i pola litre znoja na sat, a u određenim okolnostima čak do 4 litre na sat.
Povećano znojenje ne prati samo tjelovježbu ili boravak u vrućem okruženju, već i akutne infekcije, grozničava stanja i neke lijekove. Može biti znak bolesti poput poremećaja štitnjače ili karcinoma, a neizbježno prati i menopauzu. Mentalni napor ili emocije, osobito strah i nelagoda, mogu potaknuti znojenje cijelog tijela ili pojedinih dijelova.
Iako su mehanizmi za regulaciju topline u tijelu vrlo sofisticirani, može doći do poremećaja i bez prisutne bolesti ili posebnog emocionalnog stanja.
Kod 1–3 % ljudi javlja se pretjerano znojenje određenih dijelova tijela, najčešće pazuha, dlanova i stopala. Taj poremećaj nazivamo hiperhidroza. Hiperhidroza može biti nasljedna i uvijek je vrlo neugodna. Poremeti gotovo svaku socijalnu interakciju, bilo da se radi o prijateljskim, poslovnim ili romantičnim susretima. Na odjeći ostavlja mrlje i uništava spontane trenutke.
Osobama s teškom hiperhidrozom znoj doslovno kapa s ruku na pod, a suočavaju se i s ozbiljnim praktičnim preprekama: ne mogu držati volan, olovku, a ponekad ni papir. Ne mogu raditi s metalom, jer im pod rukama sve korodira.
Kako se liječi pretjerano znojenje
Znojne žlijezde su pod nadzorom autonomnog živčanog sustava. Ako se signal na živčanom putu prekine, znojenje na tom području prestaje. Upravo zato se liječenje hiperhidroze pazuha pokušalo već prije gotovo 100 godina kirurškim zahvatom koji se naziva simpatektomija. Njegovo najveće ograničenje je kompenzatorno znojenje drugih dijelova tijela, koje se javlja u čak polovici slučajeva i može biti još neugodnije od početnog problema. Tijekom vremena može doći i do ponovne uspostave živčane veze i povratka tegoba.
Druge metode uključuju uništavanje znojnih žlijezda kirurški ili visokoenergetskim uređajima. Medicina je protiv hiperhidroze pokušala upotrijebiti i lijekove i lokalne pripravke, od aluminijevih soli do antikolinergičkih tableta. Međutim, te metode često imaju slab i kratkotrajan učinak, a brojne nuspojave (iritirana koža, suha usta, zatvor) nadmašuju koristi. Nešto učinkovitija je iontoforeza, ali taj je postupak dugotrajan i zahtijeva često ponavljanje.
Pravu prekretnicu u liječenju hiperhidroze donijelo je slučajno otkriće u 90-ima prošlog stoljeća: tijekom tretmana facijalnih grčeva botulinum toksinom (botoksom) primijećeno je da na tretiranim područjima znojenje prestaje, a bore nestaju. Naime, botoks blokira oslobađanje acetilkolina, kemijskog posrednika u prijenosu signala između živca i mišića, odnosno živca i znojne žlijezde. Bez signala mišić ili znojna žlijezda ostaju neaktivni – mišić se ne zgrči, a žlijezda ne proizvodi znoj.
Uloga botoksa u liječenju pretjeranog znojenja
Botoks je u javnosti najpoznatiji iz estetske medicine, gdje se koristi za ublažavanje mimičkih bora, poput bora između obrva, na čelu i oko očiju. Manje poznano je, da se botoks u kliničkoj medicini upotrebljava mnogo duže nego u estetici, i to za liječenje ozbiljnih zdravstvenih stanja, čak i kod djece. Među službenim indikacijama su spastični grčevi (npr. nakon moždanog udara ili kod cerebralne paralize), nestabilni mokraćni mjehur, migrena, hiperhidroza (pretjerano znojenje) i bore lica. “Off label”, odnosno izvan službenih indikacija, botoks se koristi za ublažavanje desetaka drugih zdravstvenih tegoba.
Iako su se Slovenci i Slovenke još prije nekoliko godina bojali “nabotokisiranih” neprirodnih lica, danas je razina informiranosti mnogo viša. Botoks ne uzrokuje napuhani izgled lica ili usana – to su posljedice pretjerivanja s dermalnim filerima. Pravilno primijenjena terapija botoksom samo smanjuje bore i drži prirodni izgled. Injekcije botoksa su površinske i izvode se u nekoliko minuta. Uz lokalnu ili regionalnu anesteziju su minimalno neugodne. Učinak protiv bora traja 4–6 mjeseci, a protiv znojenja dulje – 6 do 12 mjeseci.
Botoks se ne nakuplja u tijelu, već se u potpunosti razgrađuje. Učinkovitost ostaje ista i kod višekratne primjene, a zadovoljstvo pacijenata je redovito visoko. Jedan tretman protiv znojenja u Sloveniji košta između 400 i 500 eura za jedno područje. U moju ordinaciju po botoks protiv znojenja najčešće dolaze mladi muškarci s hiperhidrozom dlanova i stopala, koja ih ometa u svakodnevnom životu, te uredne osobe oba spola, kojima smeta pretjerano znojenje ispod pazuha.
Pravilno izvedena terapija nema nuspojava – jedino se na licu može nešto smanjiti mimika, npr. da više ne možemo jako nabirati čelo ili područje oko očiju, no na to se naviknemo u nekoliko dana ili tjedana.
Moja pacijentica s početka priče, tjedan dana nakon terapije botoksom, imala je ne samo kožu suhu kao papar, već i potpuno izbrisane bore na čelu. Prije dvadeset godina, za njezin problem mogli bismo joj ponuditi samo suosjećanje i utjehu.
Tekst se temelji na članku objavljenom u časopisu Trendi u listopadu 2018.
Pretjerano znojenje: kako izgleda injekcija botoksa – video
Tko izvodi tretman?
Tretmane izvode naši liječnici s dugogodišnjim iskustvom u aplikaciji botoksa protiv pretjeranog znojenja.
Koja je cijena botoksa protiv pretjeranog znojenja?
U medicinskom centru Dermatologija.si u Ljubljani cijena terapije botulinum toksinom protiv znojenja ovisi o količini upotrijebljenog toksina. Točna cijena je navedena u našem cjeniku za botoks.
