Vesna Tlaker*
*Izlaganje na stručnom usavršavanju o sigurnosti i zdravlju na radu kod kuće i u okolini:
OPASNE KEMIKALIJE – SIGURNO POSTUPANJE I PRAVILNO DJELOVANJE U SLUČAJU PREKOMJERNE IZLOŽENOSTI
Ljubljana, 28.3.2014.
Sažetak
Kod „oštećenja“ kože i noktiju zbog dezinfekcijskih sredstava najčešće se radi o iritativnom kontaktnom dermatitisu. Osim dezinfekcijskih sredstava, njegovom razvoju obično pridonose i učestalo pranje ruku te nošenje rukavica. Alkoholi sami po sebi ne iritiraju kožu značajno, ali mogu izazvati pečenje na već oštećenoj koži. Ako se prilikom korištenja alkoholnih sredstava za dezinfekciju pojavi osjećaj pečenja, to znači da je kožna barijera već narušena.
Češće od samih alkoholnih sredstava iritativni dermatitis uzrokuje pranje ruku, koje bi u profesionalnoj higijeni ruku trebalo imati mjesto samo u slučaju vidljive nečistoće. Pridržavanje znanstveno dokazanih pravila o pravilnoj higijeni ruku, koja se temelji na dezinfekciji, smanjuje rizik od razvoja iritativnog kontaktnog dermatitisa.
Poseban problem predstavljaju radnici s postojećim kožnim bolestima na rukama, poput psorijaze, atopijskog dermatitisa ili alergijskog kontaktnog dermatitisa, kod kojih se stanje može značajno pogoršati uslijed iritacije.
Uvod
Otprilike 1 % ljudi ima dermatitis ruku. U zaposlenoj populaciji prevalencija dermatitisa ruku može doseći 10 % ili više. Neki od najrizičnijih poslova uključuju zdravstvene radnike, frizere, pekare, vrtlare i cvjećare, mehaničare te građevinske radnike.
Većina profesionalnih dermatitisa ruku nastaje kao posljedica iritacije – riječ je o tzv. iritativnom kontaktnom dermatitisu. Najčešći iritansi su sapun, ulja za rezanje i naftni derivati. Dodatni čimbenik je učestalo ili dugotrajno pranje i namakanje ruku, koje značajno oštećuje epidermalnu barijeru i olakšava prodor i djelovanje drugih štetnih tvari. Jaki iritansi uzrokuju kemijske opekline, zbog čega su poznati i obično ih izbjegavamo. Stoga su problemi najčešće posljedica slabijih iritansa, kojima smo izloženi često ili kroz duže vrijeme.
Alergijski kontaktni dermatitis može se pojaviti neovisno o iritativnom ili istodobno s njim. Česti kontaktni alergeni su komponente gume, mirisi, aromatski amini (parabeni, boje za kosu), konzervansi, epoksidne smole i kromati.
Kod pacijenata s dermatitisom ruku uvijek treba uzeti u obzir mogućnost pogoršanja postojeće bolesti. Tegobe mogu biti uzrokovane i atopijskim dermatitisom ili psorijazom. Kod profesionalnog dermatitisa ruku često je teško odrediti, je li bolest postojala već ranije ili ju je posao pogoršao, ili pak izazvao. Razumljivo je da je takva razlika teško dokaziva, a financijske posljedice za zaposlenog, poslodavca i osiguranje mogu biti značajne.
Kontaktni dermatitis ruku kod zdravstvenih radnika
Dermatitis ruku je čest profesionalni problem kod zdravstvenih radnika, s prevalencijom od 17–30 %, što je znatno više nego kod općenite populacije. Najčešće se radi o iritativnom dermatitisu, dok su alergije mnogo rjeđi uzrok. Najčešći iritansi s kojima su zdravstveni djelatnici u dodiru pri radu su rukavice, voda, dezinfekcijska sredstva i deterdženti.
Moguće su i kontaktne alergije na deterdžente, sredstva za dezinfekciju i lateks, ali i na proizvode za njegu ruku. Većinom osjećaj pečenja pri uporabi alkoholnih dezinficijensa nije znak alergije, već oštećene kožne barijere.
Najčešći uzrok profesionalnog dermatitisa ruku kod zdravstvenih radnika je iritacija, ponajviše uzrokovana pranjem ruku (ne dezinfekcijom) i nošenjem rukavica. Naravno, i alkoholni dezinficijensi mogu izazvati iritaciju, ali rjeđe.
Klinička slika kontaktnog dermatitisa može biti vrlo raznolika. Kod akutnog dermatitisa se uz crvenilo mogu pojaviti i vezikule, vlaženje i papule, dok se kod kroničnih promjena javlja zadebljana, lihenificirana, infiltrirana koža s mogućim erozijama, ragadama i krastama. Kod iritativnog dermatitisa promjene se najčešće nalaze između prstiju i na nadlanicama, a i kod kontaktne alergije promjene su uglavnom na nadlanicama. Za alergijski kontaktni dermatitis karakterističan je svrbež, koji može biti vrlo jak. Za razliku od alergije, iritativni dermatitis peče, žari ili boli.
Posebnu skupinu predstavljaju zdravstveni djelatnici koji već imaju kožne bolesti na rukama, poput psorijaze ili atopijskog dermatitisa. Kod njih iritativni dermatitis može dodatno pogoršati osnovnu bolest, a postoji i veći rizik za razvoj dodatne kontaktne alergije.
Najvažnija mjera za prevenciju iritativnog kontaktnog dermatitisa kod zdravstvenih radnika je izbjegavanje nepotrebnog pranja i namakanja ruku te uporabe deterdženata. Alkoholna dezinfekcijska sredstva rijetko uzrokuju iritaciju ili alergiju, no ako su smetnje posljedica kontaktne alergije, potrebno je promijeniti sredstvo. Za obnovu epidermalne barijere preporučuje se redovita primjena neutralnih hidratantnih krema više puta dnevno.
Kod težih oblika, i kod iritativnog i kod alergijskog dermatitisa ruku, može se simptomatski primijeniti lokalni kortikosteroid.
U dodatku su uključene upute za njegu ruku koje dermatolozi savjetuju pacijentima s dermatitisom ruku. Također je važno da i zdravstveni radnici kod kuće izbjegavaju dodatne iritanse tijekom obavljanja kućanskih poslova, kako bi spriječili pogoršanje stanja.
Literatura:
Diepgen TL, Coenraads PJ. The epidemiology of hand eczema in the general population – prevalence and main risk factors. Contact Dermatitis. 2009;60(1):1–10.
Meding B, Wrangsjö K, Järvholm B. Hand eczema in Swedish adults – changes in prevalence between 1983 and 1996. J Invest Dermatol. 2001;116(5): 749–753.
Flyvholm MA, Bach B, Rose M, Jepsen KF. Self-reported hand eczema in a hospital population. Contact Dermatitis. 2007;57(2):110–115.
Ibler KS, Jemec GB, Agner T. Exposures related to hand eczema: a study of healthcare workers. Contact Dermatitis. 2012;66(5):247–253.
Warshaw EM, Ahmed RL, Belsito DV, et al. Contact dermatitis of the hands: cross-sectional analyses of North American Contact Dermatitis Group Data, 1994–2004. J Am Acad Dermatol. 2007;57(2):301–314.
Löffler H, Kampf G, Schmermund D, Maibach HI. How irritant is alcohol? Br J Dermatol. 2007;157(1):74–81.
Kampf G, Ennen J. Efficacy of two ethanol-based hand rubs for surgical hand disinfection – a controlled trial according to prEN 12791. BMC Infect Dis. 2006;6:17.
Kampf G, Wigger-Alberti W. Prevention of irritant contact dermatitis among health care workers by using evidence-based hand hygiene practices: a review. Ind Health. 2005;43(4):548–555.
