Zaštita od sunca: dr. Vesna Tlaker u emisiji Dobro jutro

Zaštita od sunca temeljni je kamen očuvanja zdravlja kože. Dana 24. lipnja 2024. naša dermatologinja dr. Vesna Tlaker bila je gošća u jutarnjoj emisiji na TV Slovenija. S dr. Anom Tavčar Pirkovič razgovarala je o mitovima i istinama o sunčanju i melanomu, što je u ovim ljetnim mjesecima posebno važno.

Nema zdravog sunčanja – točno ili netočno?

Dr. Tlaker je objasnila da namjerno izlaganje suncu s ciljem tamnjenja uzrokuje oštećenja kože, ubrzava starenje i povećava rizik od raka kože. Preplanula koža postala je modni trend u 20. stoljeću, ali dermatolozi upozoravaju da sunčanje šteti koži. Osim što utječe na zdravlje, sunce također ubrzava starenje kože. Zato je zaštita od sunca, osim što čuva zdravlje, i najbolja anti-age strategija.

Ako se već sunčamo, najbolje je to činiti nakon 17 sati poslijepodne ili do 10 sati ujutro – točno ili netočno?

S obzirom na jačinu UV zračenja, sigurnije je biti na suncu rano ujutro ili kasno poslijepodne nego tijekom sati kada je sunce u zenitu. No, zaštita od sunca uvijek je potrebna jer UV zrake mogu oštetiti kožu čak i u tim satima. Sve ovisi o dozi UV zračenja. Primjerice, vožnja automobilom brzinom od 30, 40 ili 50 km/h je sigurna, dok je pri 250 km/h opasna. Isto vrijedi i za izlaganje suncu i UV zračenju – niske doze su sigurne, dok su visoke doze štetne. Ljeti je UV zračenje jače nego zimi, a uvijek je niže ujutro i navečer nego oko podneva.

Ljudi su se kao vrsta razvili uz izloženost suncu i do određene mjere mogu podnijeti UV zračenje, ali prekomjerno izlaganje uzrokuje oštećenja kože. Opekline od sunca, osobito one s mjehurićima, znak su da je doza UV zračenja bila izrazito prevelika. Takva oštećenja nakupljaju se tijekom života i mogu dovesti do raka kože. Zato je važno zaštititi se odjećom i/ili kremom sa zaštitnim faktorom te se, osobito između 10 i 17 sati, skloniti u hladovinu ili zatvorene prostore.

Čak i ako koristimo kremu s visokim zaštitnim faktorom, sunce nas može opeći – točno ili netočno?

Kreme s visokim zaštitnim faktorom pružaju zaštitu, ali ne potpunu. Opet, sve ovisi o dozi UV zračenja i našoj individualnoj osjetljivosti na sunce. Ako smo izloženi jačem UV zračenju, potrebna je stroža zaštita, poput odjeće i boravka u hladu. Jedinu potpunu zaštitu pružaju zidovi zgrada, kroz koje UV svjetlost ne prodire. Ako smo na otvorenom, nezaštićene dijelove kože treba mazati zaštitnom kremom više puta dnevno, idealno svaka dva sata. Ako se kupamo ili jako znojimo, potrebno je obnoviti sloj zaštitne kreme.

Opekline od sunca ostavljaju trajne posljedice na koži i našem zdravlju – točno ili netočno?

Svaka opeklina od sunca uzrokuje oštećenja kože koja se s vremenom gomilaju. Koža ne zaboravlja – svaka opeklina doprinosi starenju i povećava rizik od raka kože. Pri tamnijoj koži prirodna zaštita od sunca je bolja, ali se i tamo oštećenja ipak nakupljaju. Ultraljubičasto zračenje svakodnevno uzrokuje oštećenja u stanicama kože, koje naši stanični mehanizmi neprestano popravljaju, no ako je oštećenja previše, neka mogu proći nepopravljena i dovesti do raka kože. Važno je smanjiti izloženost UV zračenju, jer je to jedina stvar koju možemo aktivno učiniti za zdravlje i protiv starenja naše kože.

U hladu nas sunce ne može opeći – točno ili netočno?

UV zrake prodiru i u hlad, slično kao i vidljiva svjetlost. Iako sjena smanjuje izloženost UV zračenju, zaštita od sunca u hladu nikako nije potpuna. Isto vrijedi i za oblake – čak i pri vrlo oblačnom vremenu kroz oblake može proći do 50 % UV zračenja.

Tamniji tonovi kože ne trebaju visoku zaštitu od sunca – točno ili netočno?

Osobe s tamnijom kožom imaju više melanina, koji pruža određenu zaštitu, ali nisu imune na oštećenja uzrokovana UV zračenjem. Čak i tamnija koža treba zaštitu od sunca.

Sunčanje uzrokuje rak kože – melanom – točno ili netočno?

UV zračenje značajno povećava rizik od razvoja melanoma, posebno kod osoba svjetlije puti i onih koji su u djetinjstvu imali opekline od sunca, ali i kod svih drugih tipova kože. Također povećava rizik od drugih vrsta raka kože, poput karcinoma kože.

Pri samopregledu kože i madeža, korisno je zapamtiti ABCDE pravilo. Sumnjivo može biti madež koji pokazuje sljedeće znakove (obično više njih istovremeno):

A (asimetrija): Madež nije simetričan.
B (rub – border): Rub madeža je nepravilan, nazubljen ili nejasan.
C (boja – color): Madež ima više boja (smeđa, crna, ljubičasta, plavičasta) ili je bez pigmenta.
D (promjer – diameter): Madež je veći od 6 mm.
E (evolucija – evolution): Madež se mijenja u veličini, obliku ili boji.

Jednom mjesečno odvojimo nekoliko minuta za pregled kože. Obratimo pažnju na promjene koje odskaču kao “ružni pačić” i pokažimo ih dermatologu. Primjere melanoma i karcinoma kože možete pogledati u našoj galeriji.

Zaključak

Razgovor s dr. Tlaker u emisiji Dobro jutro naglasio je važnost zaštite kože od sunca. Ključni stupovi zaštite od sunca su pronalaženje hlada i izbjegavanje sunca u najjačim satima, zaštitna odjeća te redovita upotreba kreme sa zaštitnim faktorom na nepokrivenim dijelovima tijela. Osim toga, važno je redovito provoditi samopregled kože kako bi se na vrijeme uočile promjene.

Zaštita od sunca nije važna samo za sprječavanje opeklina, već i za smanjenje rizika od ozbiljnih zdravstvenih problema poput melanoma i karcinoma kože. Osim toga, to je najbolja anti-age strategija, jer UV zračenje ubrzava starenje kože.

Cijeli 15-minutni prilog možete pogledati u arhivi emisija na TV Slovenija.