Pityriasis versicolor, ili kako je pogrešno nazivamo „kožna plijesan“, površinska je gljivična infekcija kože. Na koži trupa, vrata i gornjih ekstremiteta pojavljuju se ovalne smećkaste, bjelkaste ili ružičaste mrlje, koje se pri trljanju mogu ljuštiti. Uzrokuje je kvasnica Malassezia furfur, koja je dio normalne kožne flore. Najčešće se javlja kod mladih odraslih osoba oba spola, pri čemu je nešto češća kod muškaraca nego kod žena. Može se pojaviti u bilo kojoj dobi, ali je rijetka kod djece.
Stručno ispravan naziv bolesti je pityriasis versicolor, dok se ponekad pogrešno koristi naziv tinea versicolor.
Kod koga se pojavljuje pityriasis versicolor – „kožna gljivica“?
Pityriasis versicolor češća je u toplom i vlažnom vremenu nego u hladnijim i suhim klimatskim uvjetima, osobito kod ljudi koji se jako znoje. Tijekom zime može spontano nestati i ponovno se pojaviti svakog ljeta. Iako se ne smatra klasičnom zaraznom bolešću, može se istovremeno javiti kod više članova obitelji.
Osim promijenjenog izgleda kože, obično ne uzrokuje druge tegobe, premda ponekad može blago svrbjeti.
Što uzrokuje „kožnu gljivicu“?
Pityriasis versicolor nastaje zbog micelijskog rasta gljivica iz roda Malassezia. One su dio kožnog mikrobioma (kožne mikroflore) – dakle, normalni stanovnici kože.
Poznato je 14 različitih vrsta Malassezia, a najčešći uzročnici pityriasis versicolor su M. globosa, M. restricta i M. sympodialis.
Malasezije su obično prisutne u malom broju i rastu na seboreičnim područjima kože, gdje se nalazi mnogo lojnih žlijezda, osobito na vlasištu, licu i prsima, a pritom ne uzrokuju osip. Nije poznato zašto se kod nekih ljudi, sklonih pityriasis versicolor, ove gljivice prekomjerno razmnožavaju.
Smećkasta boja kožnih mrlja nastaje zbog povećanog broja melanosoma, odnosno pigmentnih zrnaca koje stvaraju pigmentne stanice. Svjetlije mrlje, koje se također mogu pojaviti kod pityriasis versicolor, vjerojatno nastaju zbog tvari koje Malassezia izlučuje u kožu i koje inhibiraju stvaranje pigmenta, kao i zbog „kišobranskog efekta“ – zadebljana epidermisa koji sprječava tamnjenje zahvaćenih dijelova kože.
Ružičasta boja kod pityriasis versicolor rezultat je upale ili dermatitisa uzrokovanog Malassezia. Ružičasta varijanta pityriasis versicolor može se pojaviti istovremeno sa seboreičnim dermatitisom, a obje su bolesti povezane s Malassezia.
Kako izgleda pityriasis versicolor – „kožna gljivica“?
Već samo ime bolesti mnogo otkriva: „pityriasis“ znači „slična mekinjama“, dok „versicolor“ znači „šareno, raznobojno“.
Najčešće se javlja na koži trupa, često i na gornjim dijelovima nadlaktica, bedrima te vratu, dok je na drugim dijelovima tijela rjeđa. Obično su promjene jednobojne – mrlje su ili smeđe, ili bijele, ili ružičaste. Rijetko se pojavljuju u više boja istovremeno. Na koži prekrivenoj odjećom mrlje su smeđe (pityriasis versicolor var. fusca) ili ružičaste (pityriasis versicolor var. rubra). Kada je koža izložena suncu, mrlje postaju svijetle (pityriasis versicolor var. alba). Mrlje se mogu ljuštiti, osobito pri trljanju. Obično ne uzrokuju svrbež.
Kako se dijagnosticira pityriasis versicolor ili „kožna gljivica“?
Dijagnoza je obično klinička – to znači da je prepoznaje liječnik ili čak sam pacijent na temelju karakterističnog izgleda kožnih promjena. Ako je potrebno, mogu se koristiti dodatne pretrage:
- Woodova (ultraljubičasta) lampa – zahvaćena područja pokazuju žuto-zelenu fluorescenciju.
- Mikroskopski pregled struganih ljuskica kože – vide se tipični gljivični elementi (hife i spore), koji podsjećaju na „špagete s mesnim okruglicama“.
- Gljivična kultura nije korisna jer Malassezia ne uspijeva u standardnim laboratorijskim uvjetima.
- Biopsija kože – pregled mikroskopskog uzorka kože obojenog posebnim bojama omogućuje uočavanje gljivičnih elemenata u rožnatom sloju epidermisa.
Koje bolesti mogu nalikovati „kožnoj gljivici“?
Svijetle mrlje mogu nalikovati na vitiligo i pityriasis alba.
- Vitiligo je autoimuna bolest kože koja se manifestira potpuno bijelim, neljuštećim i oštro ograničenim žarištima. Najčešće se pojavljuje na licu i rukama te se obično postupno širi.
- Pityriasis alba je promjena pigmentacije koja se najčešće javlja kod djece s tamnijom i suhom kožom. Na područjima gdje je koža suša, nakon izlaganja suncu ne tamni jednako kao okolna koža. Ovo stanje je potpuno bezopasno i gotovo uvijek se spontano povuče tijekom puberteta. Do određene mjere može se spriječiti redovitom primjenom krema za suhu kožu.
Smeđe mrlje kod pityriasis versicolor mogu nalikovati različitim poremećajima pigmentacije, poput fotooštećenja kože na vratu (poikiloderma Civatte ili erythrosis interfollicularis colli), café-au-lait mrlja ili solarnog lentiga.
Ružičaste mrlje imaju širu diferencijalnu dijagnozu i mogu biti znak različitih kožnih bolesti, uključujući druge gljivične infekcije, pityriasis rosea, seboreični dermatitis, ali i sifilis.
Zbog toga je u slučaju ružičastih mrlja na koži preporučljivo posjetiti dermatologa, umjesto da pretpostavimo da imamo „alergiju“ ili „kožnu gljivicu“.
Kako se liječi pityriasis versicolor?
Blaži oblici pityriasis versicolor liječe se lokalnim antifungalnim lijekovima koji se nanose na kožu. Najčešće se koriste azolni antimikotici u obliku kreme ili šampona. Lijek treba nanositi na sva zahvaćena područja svakodnevno prema uputama liječnika, obično tijekom nekoliko tjedana.
Najjednostavniji način liječenja je šampon s ketokonazolom (Oronazol), koji je dostupan u ljekarni bez recepta. Nanosi se svakodnevno tijekom 7-10 dana. Šampon se treba dobro zapjeniti na cijelom vlasištu, vratu, trupu i gornjim dijelovima ekstremiteta, ostaviti da djeluje 5 minuta, a zatim temeljito isprati.
Alternativno, može se koristiti krema s azolnim antimikoticima (npr. Canesten, Canifug, Canespor ili Daktarin), koja se nanosi dva puta dnevno na zahvaćena područja tijekom 2-3 tjedna. Uvijek se preporučuje istodobna uporaba antifungalnog šampona za pranje kose, čak i ako nema promjena na vlasištu.
Ako je pityriasis versicolor vrlo raširena ili lokalna terapija nije učinkovita, koriste se azolni antimikotici u obliku tableta, najčešće flukonazol ili itrakonazol. Međutim, ne djeluju svi antifungalni lijekovi. Na primjer, terbinafin (Lamisil, Atifan), koji se često propisuje za gljivične infekcije noktiju, stopala i mikrosporiju, nije učinkovit protiv Malassezia i ne preporučuje se za liječenje pityriasis versicolor.
Ako liječnik propiše antifungalne tablete, korisno je proizvesti znoj (npr. tjelesnom aktivnošću) otprilike sat vremena nakon uzimanja lijeka, jer se lijek izlučuje putem znoja na površinu kože. Nakon toga ne treba se odmah tuširati.
Liječenje tabletama obično je vrlo učinkovito, no treba imati na umu da svjetlije mrlje mogu ostati na koži nekoliko mjeseci, čak i nakon što gljivica više nije prisutna. Koža se mora sama postupno repigmentirati.
Također se preporučuje pranje odjeće i posteljine na 60 stupnjeva, a ponekad se savjetuje i terapija za partnera, kako bi se spriječio povratak infekcije.
@dermatologija.si #pityriasisversicolor #plesen #glivice #dermatologija #koža #zdravakoža #zdravje #ljubljana #slovenija #dermatology #skinhealth #dermatologist #skin #healthyskin #skinfact #skinfacts #edutok #education #skintips #tiktokslo #tiktokslovenija #slotiktok #slovenijatiktok
♬ original sound – Dermatologija.si – Ljubljana
Može li se „kožna gljivica“ ponoviti?
Da, pityriasis versicolor se može ponoviti, a kod nekih ljudi sklona je čestom vraćanju. Promjene na koži se obično povuku uz liječenje, ali recidivi nisu rijetkost.
Ako često imate ovaj problem, korisno je dugoročno koristiti antifungalni šampon prema ranije opisanom postupku (spjeniti, ostaviti da djeluje 5 minuta, isprati), i to jednom tjedno tijekom duljeg razdoblja.
Ako su promjene uporne, preporučuje se posavjetovati se s dermatologom o mogućnosti liječenja antimikoticima u obliku tableta. Uz odgovarajuće mjere opreza, takva terapija je sigurna i pacijenti je dobro podnose.
