Internetske trgovine za kupnju kozmetičkih proizvoda vrlo su popularne. Rijetko razmišljamo o tome da na internetu bilo tko može prodavati bilo što te da takvi proizvodi ni približno nisu pod tako strogom kontrolom kao oni na policama ljekarni ili drogerija. U stručnom medicinskom izvoru SAGE Open Medical Case Reports izvještavaju o teškom trovanju 4-godišnjeg dječaka živom srebrom zbog kozmetičke kreme kupljene na internetu, koju je koristila njegova majka. Krema je kupljena u potpuno uobičajenoj internetskoj trgovini, u kojoj bi se mogao zaustaviti bilo tko od nas.
Krema je obećavala trenutačni učinak kod problema s aknama, prištićima, ožiljcima, sunčevim pjegama, posljedicama akni itd. Majka je kremu koristila nekoliko mjeseci, ali njome nije mazala nijednog člana obitelji. Kod njezina mlađeg, 4-godišnjeg sina postupno su se pojavili sve izraženiji simptomi: bolovi u trbuhu i udovima, ubrzan rad srca, visok krvni tlak, pojačano znojenje, promjene u ponašanju i gubitak tjelesne težine. Dječak je primljen u bolnicu, a tek nakon šestotjedne obrade utvrđeno je da je teško otrovan živom srebrom. Izuzetno visoke razine živega srebra otkrivene su i kod drugih članova obitelji, iako oni nisu pokazivali znakove trovanja.
Potraga za izvorom trovanja bila je prava detektivska priča. Ispostavilo se da krema, kupljena preko interneta, sadrži čak 18 % živega srebra. To nije bilo navedeno među aktivnim sastojcima kreme. Dječak se otrovao kontaktom s majčinom kožom jer se s njom često mazio i spavao u njezinu krevetu. Nakon bolničke terapije dječak se oporavio, ali su razine živega srebra, kako u urinu i krvi svih članova obitelji, tako i u kućnoj prašini, ostale znatno povišene još nekoliko mjeseci.
Cijeli stručni članak za medicinsku javnost objavljen je u SAGE Open Medical Case Reports. U članku se također nalazi poveznica na internetsku trgovinu na Kosovu, gdje je majka kupila kremu.
Kako se možemo uvjeriti u sigurnost kozmetičkih proizvoda?
U Europskoj uniji, kao i u SAD-u, proizvođač sam odgovara za sigurnost svojih proizvoda. On je dužan osigurati stručnu znanstvenu procjenu sigurnosti prije nego što stavi proizvod na tržište. Dodatne informacije o regulativi sigurnosti kozmetičkih proizvoda dostupne su na internetskim stranicama Europske komisije.
Pri kupnji kozmetike stoga moramo vjerovati proizvođaču i/ili trgovcu. Dok možemo pretpostaviti da ljekarne i drogerije provjeravaju proizvode prije nego ih stave na police, internet često stvara lažan osjećaj sigurnosti. Čak i internetska stranica na kojoj se prodavala otrovna krema – koja je u trenutku objave ovog članka još uvijek aktivna – izgleda posve pouzdano.
Mogući izvor nekontroliranog i neprovjerenog sastava kozmetičkih proizvoda su i „domaći“ proizvodi. Mnoge je kozmetičke pripravke vrlo jednostavno proizvesti, a različiti sapuni, kreme, losioni i slični proizvodi često se prodaju kao obrtnički proizvodi. Na njima se mogu naći oznake poput „domaće“, „prirodno“, „biljno“, „organsko“ i slično. No, dok je teta Pehta pod Triglavom brala cvijeće i od njega pravila čudesne pripravke, suvremene tete Pehte često nabavljaju sastojke preko interneta, osobito iz Azije. Znate li uistinu od čega je napravljeno „bio“ „biljno“ sapun ili losion? Možda to ne zna ni sama teta Pehta – jer iako je pomno birala biljne ekstrakte, ostale je sastojke kupila na Aliexpressu.
Kod kupnje kozmetičkih proizvoda savjetujemo oprez, posebno pri odabiru proizvoda manjih tvrtki koje vjerojatno nemaju vlastite laboratorije i stručnjake za analizu sigurnosti.
