Greške u njezi kože nisu kobne, ali mogu negativno utjecati na izgled i zdravlje kože. Opisujemo pet grešaka s kojima se u medicinskom centru Dermatologija.si susrećemo iznadprosječno često.
Greška br. 1: istiskivanje prištića
Istiskivanje prištića i akni gotovo je prirodan refleks, koji nije bez smisla i osnove, jer i liječnici uvijek uklanjaju gnoj kada se negdje nakupi. Međutim, teško je povući granicu između korisnog uklanjanja prištića i štetne navike koja može oštetiti kožu te rezultirati dugotrajnim ranama, hiperpigmentacijama ili čak ožiljcima.
Ako se povremeno pojavi prištić kojem ne možemo “odoljeti” i pričekati da zacijeli sam, možemo ga istisnuti u čistim uvjetima – s čistim rukama i dezinfekcijom kože nakon postupka. Možemo koristiti samo prste, bez ikakvog drugog alata, a posebno ne škarice za nokte, pincete, igle ili slične predmete. Istiskujemo samo promjene iz kojih doista izlazi gnoj ili loj, ako su manje od pola centimetra i ako ih nema više od pet do deset. Ako ih ima više ili se pojavljuju stalno, dobronamjerno vam savjetujemo – posjetite dermatologa. Nema akni koje dermatolog ne bi mogao izliječiti.
Greška br. 2: Ulje za njegu suhe kože
Površinski sloj kože (epidermis) sastavljen je poput zida – od više slojeva stanica složenih poput cigli, dok ih međustanična tvar bogata mastima povezuje poput žbuke. Pravilna ravnoteža između vlage i masnoće u epidermisu ključna je za to hoće li koža biti meka i elastična ili suha i beživotna. Ulje dodaje samo masnoću, ali ne i vlagu. To je poput prehrane u kojoj samo jedemo, ali ne pijemo – ne može funkcionirati. Pravilna njega kože zahtijeva kremu, koja je kombinacija vode i masti. Ljeti može biti lakša, zimi bogatija, ovisno o potrebama kože.
Kao i odjeća, kozmetika i prirodni preparati slijede modne trendove. Trenutno je popularno konopljino ulje, prije nekoliko godina hit je bio arganovo ulje, a prije toga bademovo i maslinovo ulje. Nijedno od njih nije dovoljno za njegu suhe kože ako se koristi samostalno. Također, hidratantna “mlijeka” koja sadrže mnogo vode, ali malo ulja, nisu adekvatna za njegu vrlo suhe kože.
Greška br. 3: Mitovi i zablude o pranju kose
“Kosu treba prati samo jednom tjedno.” “Ako pereš kosu prečesto, naviknut će se i postat će masna još brže.” Ove i slične “mudrosti” nevjerojatna su i potpuna besmislica bez ikakve znanstvene osnove. Štoviše, koliko smo razgovarali s kolegama iz inozemstva, čini se da su ovakvi mitovi posebno prisutni u Sloveniji. Sam izraz “pranje kose” podsjeća na nekadašnje ručno pranje rublja u rijeci, prije nego što su postojale perilice.
Biološki gledano, vlasište je dio kože prekriven gustom i dugom dlakom. Sada zamislite da neki drugi dio tijela – čak i ako nije prekriven dlakama – perete samo jednom tjedno. Zvuči neprihvatljivo, zar ne? Ova greška u njezi kože zaista nije potrebna nikome. Ako vam se kosa brzo masti, morat ćete je prati češće nego jednom tjedno – možda čak i svaki dan. Ne zato što se “navikne”, već zato što vlasište prirodno proizvodi više masnoće. Osobe sa suhom kožom trebaju biti malo opreznije s učestalošću pranja i odabirom šampona, ali u većini slučajeva redovno pranje kose riješilo bi i problem prhuti, koja je kod većine ljudi samo nakupljena kombinacija odumrlih stanica kože i masnoće, koju ne peru dovoljno često.
Greška br. 4: Hidratantna krema za njegu masne kože
“Ujutro hidratantna, navečer hranjiva krema” – ovo je zastarjeli koncept koji se podučavao u kozmetičkim školama prije nekoliko desetljeća. Ipak, još uvijek je prisutan, pa mnoge žene s masnom kožom koriste pogrešnu ili barem neoptimalnu njegu.
Za masnu kožu, naravno, ne koristimo masne kreme. No, krema koja je prikladna za masnu kožu nije tipična hidratantna krema, tj. lagana emulzija tipa ulje u vodi, već kisela krema. Ako imate masnu kožu, potražite kreme koje sadrže alfa hidroksi kiseline (tzv. voćne kiseline), poput glikolne, mliječne, jabučne (malinske), vinske (tartarne) ili limunske kiseline, ili pak azelaičnu kiselinu. Ove komponente pomažu u sužavanju pora, zaglađivanju površinskih bora i posvjetljivanju pigmentacijskih mrlja.
Greška br. 5: Zaboravljamo na zaštitu od sunca
Najvažnija mjera za prevenciju opeklina od sunca, raka kože i preranog starenja kože je zaštita od UV zračenja. Ujutro i tijekom dana potrebno je nanositi kremu sa zaštitnim faktorom, a za optimalnu zaštitu preporučuje se ponavljanje nanošenja svaka dva sata. Krema treba imati zaštitni faktor protiv UVA i UVB zraka. Budući da je UVA zračenje prisutno tijekom cijele godine i nesmetano prolazi kroz staklo prozora, zaštita od sunca je potrebna čak i u automobilu te u zatvorenim prostorima. Dobar dodatni sloj zaštite pruža i puder, koji djeluje kao mehanička barijera i reflektira UV svjetlost. No, važno je ne zaboraviti temeljito očistiti puder s kože prije spavanja kako bi se izbjeglo začepljenje pora i iritacije.
