Suha koža je čest problem s kojim se susreću mnogi, osobito tijekom hladnijih mjeseci. Iako je suha koža više neugodnost nego bolest, može izazvati svrbež, osjećaj zategnutosti i ljuštenje. Ako se o suhoj koži ne brinemo pravilno, može doći do upale s crvenilom, svrbežom i nastankom rana, što se naziva asteatotični dermatitis – zimski ekcem. U ovom tekstu prikupili smo ključne informacije i savjete naših dermatologa koji će vam pomoći razumjeti suhoću kože i pravilno je njegovati, kako biste se u njoj ugodno osjećali i spriječili eventualne probleme.
Žene se češće žale na suhu kožu, što je posljedica razlika u strukturi kože i izloženosti iritantima iz okoline.
Ženska koža je osjetljivija i nježnija od muške, stoga zahtijeva više njege i zaštite. Žene su uglavnom više opterećene kućanskim poslovima, povezanim s pranjem ruku i upotrebom sredstava za čišćenje, koja mogu izazvati ili pogoršati suhu kožu i dermatitis ruku. Osim toga, žene rado eksperimentiraju s različitim proizvodima za njegu, te često nehotično pogoršaju probleme umjesto da ih poboljšaju.
Razlozi suhe kože
Na funkcioniranje kože utječu genetika i okoliš. Ljudi smo vrlo različiti, pri čemu postoji velika razlika između spolova i rasa, a funkcija kože mijenja se s godinama. Općenito, muška koža je otpornija, deblja i pod utjecajem hormona luči više ulja. Koža odraslih muškaraca uglavnom zahtijeva manje njege nego kod žena, iako nas kozmetička industrija uvjerava suprotno. Posebnu pažnju zaslužuje koža djece i starijih, koja luči manje ulja i osjetljivija je.
Vanjski sloj kože sastoji se uglavnom od stanica koje se stalno, i gotovo neprimjetno, ljušte i otpadaju. Cijeli epidermis se obnavlja otprilike jednom mjesečno. U jednoj godini, odrasla osoba izgubi do 4 kilograma kožnih ljuskica, koje se uglavnom pretvaraju u kućnu prašinu. Stanice epidermisa međusobno se povezuju – slično malteru u zidu – međustaničnim mastima. Te masti pomažu u stvaranju zaštitnog mastno-kiselinskog sloja na površini kože, koji sprječava isparavanje vode. Zbog toga većina ljudi ima meku, elastičnu i glatku kožu. Kod osoba sa suhom kožom, ovih masti nema dovoljno, pa dolazi do povećanog isparavanja vode kroz epidermis.
Suha koža je hrapava, ispucala i ljušti se, što može izazvati neugodan osjećaj zategnutosti ili svrbež. Također, suha koža je osjetljivija na vanjske utjecaje – brže se iritira zbog mraza, vjetra, dodira s vodom, deterdžentima, zemljom itd. Zbog dehidracije kože može doći do upale s crvenilom, a povećava se i mogućnost infekcija. Suha koža može se pojaviti u svim dobnim skupinama, ali je češća kod starijih, kada se smanjuje lučenje ulja, kao i kod djece. Može biti i nasljedna. Pojavljuje se također u sklopu određenih kožnih bolesti, npr. atopijskog dermatitisa ili ihtioze. Problemi sa suhom kožom češći su zimi, kada je zrak sušniji, osobito u prostorijama s centralnim grijanjem. Mnogi ljudi, posebno pažljive i uredne žene, imaju problema sa suhom kožom samo zbog nepravilne njege, prečestim pranjem i upotrebom previše agresivnih sapuna.
Značajan asteatotični dermatitis – zimski ekcem – kod osobe sa suhom kožom. Zbog isušivanja koža se upali, a žarišta svrbe. Ako ih grebamo, na koži nastaju rane koje služe kao ulazno mjesto za bakterije. Problemima se može pridružiti sekundarna bakterijska infekcija, koja se očituje žućkastim ili smeđkastim krastama iz kojih može curiti iscjedak. U takvim slučajevima posjetite dermatologa.
Dedna sklonost suhoj koži i individualna fiziologija
Koža je genetski programirana – koliko ulja izlučuje i koliko je porozna – što utječe na njenu suhoću ili vlažnost. Mast koju izlučuju lojne žlijezde ključna je za zadržavanje vlage u koži, budući da bez masti vlaga obilnije isparava. Najviše lojnih žlijezda nalazi se na licu u tzv. T-liniji (čelo, nos, brada) i u vlasištu, dok na dlanovima i potplatu nema lojnih žlijezda, već samo znojnih. Najsuša je obično koža na potkoljenicama. Djelovanje lojnih žlijezda potiču androgeni hormoni, zbog čega je muška koža manje suha. S druge strane, zbog hormonskih promjena, koža djece i starijih obično je suša.
Utjecaj klimatskih uvjeta i vremena na suhu kožu
Tijekom zimskih mjeseci zrak je sušniji, osobito u hladnijim klimama i uz centralno grijanje. Niska vlažnost zraka dovodi do povećanog isparavanja vode iz kože. Hladan zrak i vjetar dodatno isušuju kožu, jer oštećuju njezin zaštitni sloj i uzrokuju veći gubitak vode. Najviše pate ruke, ako ne nosimo rukavice, te usne. Centralno grijanje smanjuje vlažnost zraka, što rezultira dodatnim isušivanjem kože, pa čak i sluznica dišnog sustava.
Neodgovarajuća njega
U hladnom vremenu vrlo je ugodno tuširati se vrućom vodom ili se kupati u toploj vodi, no to može dodatno pogoršati probleme sa suhom kožom. Vruća voda, za razliku od mlake, ispiru masnoću s površine kože koja je ključna za zadržavanje vlage. Stoga je potrebno temeljito isprati kožu sapunom, koristiti vodu koja nije previše vruća i nakon pranja nanijeti njegujuću kremu. Čestim pranjem i dezinficiranjem, osobito ruku, uklanjamo zaštitnu mast koja kožu štiti od isušivanja. Nošenje debljih, preuskih, vunenih i sintetičkih odjevnih predmeta može iritirati suhu kožu i pogoršati simptome poput svrbeža. Slično, problemi se mogu pogoršati uslijed trljanja tijekom njege.
Nedostatak hidratacije
Zimi, kada nam nije toplo, često pijemo manje tekućine. Pijenje velike količine vode ne može riješiti problem suhe kože, no ako pijemo odlučno premalo, voda neće doprijeti do kože i ona će biti još sušća i ispucala.
Bolesti kože i lijekovi
Suha koža dio je kliničke slike kod bolesti s promijenjenim sastavom epidermisa, poput atopijskog dermatitisa ili ihtioze. Neki lijekovi uzrokuju da koža postane suša. Među njima je osobito lijek izotretinoin (Retitren, Roaccutane, Accutane), koji koristimo za liječenje akni. Također, koža postaje suša kod upotrebe lokalnih retinoida, popularnih aktivnih sastojaka krema protiv starenja.
Dermatitis zbog suhe kože ruku kod pacijentice koja uzima izotretinoin zbog akni. Slične upale česte su kod ljudi s osjetljivom kožom koji si često peru ruke.
Savjeti za njegu suhe kože
Svoje genetske predispozicije ne možemo promijeniti, a na vrijeme ih niemo utjecati. Za suhu kožu brinemo primjenom odgovarajuće njege i prilagođavanjem mikroklimatskih uvjeta (odjeća, zrak u prostoru). Njega kože mora biti prilagođena stanju i okolnostima.
Općenito, važno je da zimi posebno pazimo na kožu. Zimi je zrak hladan, a vlažnost zraka niža, pa koža još više pati. Osim izbjegavanja prečestog i preagresivnog pranja, preporučujemo zaštitu osjetljivih dijelova, osobito ako ih često peremo ili dezinficiramo. To uključuje uporabu njegajućih krema, ali i nošenje toplih rukavica kad izlazite.
Zimski ekcem (asteatotični dermatitis, eczema hiemalis) nastaje zbog izuzetno isušene kože koja se upali. Obično se javlja kod osoba sa suhom i osjetljivom kožom koje su dodatno izložene neugodnim okolišnim čimbenicima. Iako se može pojaviti u bilo kojem godišnjem dobu i kod bilo koga, najčešće se javlja tijekom zimskih mjeseci te uglavnom pogađa djecu i starije.
Suha koža zahtijeva nježno pranje
Suha koža zahtijeva nježno pranje. Koristite hipoalergenske sapune bez mirisa, koji ne iritiraju kožu. Nemojte koristiti uobičajene tekuće sapune iz trgovine i pjenušave kupke, koji kožu znatno isušuju. Za pranje odaberite blagi sintetički detergent (sindet) ili ulje za tuširanje. Pranje ograničite na dijelove kože koji su vidljivo prljavi, po potrebi i na kožne nabore te intimna područja. Nije potrebno prati cijelo tijelo svaki dan. Nakon kupanja nježno obrišite kožu mekanim ručnikom, bez trljanja.
Suha koža treba se redovito mazati negujućom kremom
Nakon tuširanja se nježno obrišite i odmah, dok je koža još vlažna, nanesite negujuću kremu ili mastni losjon. Najbolje je nanijeti kremu u roku od tri do najviše pet minuta nakon tuširanja, jer tako dodatna vlaga ostaje u koži.
Kratke i mlake kupke
Prekomjerno ili predugo kupanje ili tuširanje u prevrućoj vodi dodatno isušuje kožu. Kupke trebaju biti kratke (10 minuta ili manje) i u mlakoj vodi. Izbjegavajte dugotrajno tuširanje s vrućom vodom. Što je voda vruća, brže se s kože ispiraju masti. Nemojte pretjerivati s pranjem – ako ponekad preskočite tuširanje, koža će vam biti zahvalna.
Kopalja s uljem
Povremeno – npr. jednom tjedno – možete pripremiti kupku s uljem. U kadu s mlakom vodom dodajte preporučenu količinu pripremljenih uljnih kupki ili nekoliko žlica maslinovog ulja (iz kuhinje), koje prethodno dobro izmiješate električnim mikserom u manjoj posudi u litru vode. Preporučujemo kupku od najviše 10 do 20 minuta. Nakon kupanja nježno osušite kožu ručnikom i odmah nanesite negujuću kremu ili mastni losion. Kupke s uljem ne preporučujemo u slučaju znakova upale kože, poput crvenila i rana. Nakon kupke s uljem kupaonica može biti vrlo skliska – budite oprezni da ne poskliznete!
Odjeća od prirodnih materijala
Nosite mekanu odjeću od pamuka ili drugih prirodnih vlakana. Izbjegavajte grubu tkaninu te vunene i sintetičke materijale, jer oni mogu iritirati kožu. Donje rublje koje dolazi u kontakt s kožom operite s što manje agresivnih deterdženata i bez omekšivača. U perilici stavite manje rublja, a isperite ga dva puta. Novo rublje uvijek operite prije upotrebe.
Zaštita od neugodnih vremenskih uvjeta i mikroklime okoline
Prije nego što krenete na hladnoću, nanesite zaštitnu kremu na izložene dijelove kože lica i ruku. Zimi nosite tople rukavice i dovoljno odjeće da se ne osjećate hladno. Ako imate problema s kožom ruku, slijedite naša uputstva za njegu ruku.
Također, zimi, kada je zrak suh, u zatvorenim prostorijama koristite ovlaživač zraka. Time ćete zaštititi i sluznicu dišnih puteva, koja su sklona isušivanju uslijed suhog zraka. Ako nemate ovlaživač, možete koristiti mokru krpu postavljenu na radijatoru. Sušenje rublja u vašim životnim prostorijama također može pomoći u povećanju vlažnosti zraka, što je korisno za kožu, iako možda nije najsigurnije s aspekta urednosti prostora.
U hladnom vremenu vani je potrebno nositi tople rukavice. Zaštita rukavica, uz redovitu upotrebu negujuće kreme, sprječava brojne probleme sa suhom i nadraženom kožom ruku.
Prije nošenja rukavica preporučljivo je nanijeti negujuću kremu na ruke. Važno je da rukavice dobro pristaju, ali ne smiju stezati. Kod problema s kožom ruku potrebno je pridržavati se i ostalih uputa za njegu ruku.
Bez grebanja
Grebanje može pogoršati stanje kože i uzrokovati rane koje predstavljaju ulazno mjesto za infekcije, stoga ga izbjegavajte. Ako vas koža svrbije, radije je nježno umasirajte negujućom kremom.
Pravovremena pomoć dermatologa
Ako problemi sa suhom kožom ne nestanu ili se pogoršaju, posjetite dermatologa. Ne odgađajte posjet ako je koža crvena, ako stalno svrbi ili ako se na njoj pojave upala, rane ili kraste.
Koju kremu odabrati za njegu suhe kože?
Za njegu kože odaberite proizvod – kremu ili losion – koji vam odgovara i koji ćete rado koristiti redovito. Zimi neka preparat bude bogatiji u mastima nego ljeti, jer preparati s visokim udjelom vode i malo masti (tzv. hidratantne kreme) nisu najbolji za osobe sa suhom kožom. Isto tako, čista ulja (biljna, mineralna) koja koži ne dodaju vlagu nisu prikladna za njegu suhe kože.
Osobe s vrlo osjetljivom kožom i sklonom alergijama trebaju odabrati hipoalergen proizvod bez mirisa. Ponekad je potrebno isprobati više proizvoda dok ne pronađete onaj koji vam najviše odgovara. Postupajte prema vlastitom osjećaju: nakon uporabe koža ne smije peći niti postati crvena, dojam mora biti ugodan, a koža dugo ostati mekana i elastična. Izbjegavajte proizvode (poput sredstava za čišćenje i losiona) koji sadrže alkohol.
Koliko vode moramo popiti da spriječimo suhu kožu?
Istraživanja pokazuju da povećan unos tekućine može pozitivno utjecati na hidrataciju kože, no nije sasvim jasno kako. Voda koju popijemo ne ulazi izravno u kožu i osobito u njoj ne ostaje zadržana. Naime, voda iz kože neprestano isparava. Svaki dan, kroz neprimjetno znojenje (perspiratio insensibilis), izlučimo oko pola litre vode. Da bi koža ostala ugodno vlažna, potrebna joj je i vlaga i mast. Čak ni obilnim unosom tekućina ne možemo riješiti problem suhe kože ako epidermisu nema dovoljno masti koja bi zadržavala isparavanje. Stoga je za suhu kožu ključna pravilna njega, a ne samo ispiranje vodom.
Ljuštenje nije uvijek znak suhe kože
Koža je organ koji se stalno obnavlja. Na površini se nakupljaju stanice koje se gotovo neprimjetno ljušte. Ako ljuštenje ne teče pravilno, na površini kože nastaje debeli sloj mrtvog epidermisa, što daje dojam stare i naborane kože (kao da se nanese glina i pusti da se osuši). To ne znači da je koža suha – potrebno ju je samo pravilno ljuštiti, što možemo postići odgovarajućom njegom, uključujući pilinge, retinoide i voćne kiseline. Na licu i vlasištu imamo više lojnih žlijezda nego drugdje na tijelu, zbog čega je tamo koža manje suha, ali se s druge strane često nakupljaju stanice, što ljudi ponekad zamjenjuju sa suhoćom.
Porožena koža (hiperkeratoza) nastaje zbog brzog nakupljanja mrtvih stanica kože koje se ne ljušte pravilno. Stoga je važna pravilna njega koja uklanja mrtve stanice te poboljšava glatkoću i elastičnost kože.
Urea je vrlo učinkovit sastojak za njegu suhe i porošene kože, jer je hidratizira, potiče ljuštenje mrtvih stanica, pomaže u održavanju prirodnog lipidnog sloja, smanjuje svrbež i ima blag protuupalni učinak koji pomaže umiriti nadraženu kožu. Često se koristi u proizvodima za vrlo suhu kožu, ekceme, psorijazu i kurja oka. Učinak ovisi o koncentraciji – za njegu koristimo do 10 % uree, dok se više koncentracije koriste za uklanjanje kurjih očiju ili zadebljanih noktiju.
U medicinskom centru Dermatologija.si često se susrećemo s ljudima – većina njih su žene – koje smatraju da istovremeno imaju suhu i masnu kožu na licu. U tim slučajevima najčešće se radi o poremećaju ljuštenja, koji se održava nepravilnom njegom. Osjećaj suhoće rezultat je neizluštenog sloja mrtvih stanica, koji u predebelom sloju steže kožu lica, slično kao da ste nanijeli glinu. Takvu kožu treba pravilno ljuštiti, a ne utapati u hidratantnim kremama, koje problem samo kratkoročno olakšavaju, a dugoročno ga održavaju.
Za lijepu i zdravu kožu, epidermis mora biti upravo onako ljušten, onako hidratiziran te sadržavati idealnu ravnotežu između masti i vode. Idealni tretman za lice i dekolte, kao i druge dijelove tijela, je HydraFacial, jedan od najpopularnijih u našem centru. Terapeutkinja vam primjenom prilagođenih kiselina za vaš tip kože uklanja mrtve stanice, čime vaša koža trenutačno postaje glatka i sjajna. Također, možemo vam dati savjete o pravilnoj njezi. Većina žena koje se žale na problem “istovremeno masne i suhe kože” zapravo koristi neadekvatne, pretjerano hidratantne proizvode, bez aktivnih sastojaka koji bi pomogli u pravilnom ljuštenju kože.
Asteatotični dermatitis (zimski ekcem, eczema hiemalis, eczema craquele)
Išušivanje kože može dovesti do upale, nazvane asteatotični dermatitis. Najčešće ga viđamo na potkoljenicama, jer je koža tamo prirodno najsuša, no može se pojaviti i po cijelom tijelu. Asteatotični dermatitis karakterizira izgled “puknutog porculana” – stoga ga je u starijoj literaturi nazivano i eczema craquele. Posebno je učestao kod starijih osoba, budući da nakon 50. godine, zbog pada hormona, koža luči manje ulja.
Žarišta asteatotičnog dermatitisa su crvena, ispucala, mogu osjećati peckanje ili svrbež. U takvim slučajevima često se problem može riješiti potpuno jednostavnim mjerama, na primjer, upotrebom negujuće kreme koja sadrži ureu. Ako to ne pomogne, potrebna je protuupalna krema koju prepisuje liječnik. Nakon poboljšanja, važno je redovito njegovati kožu kako se problem ne bi ponovio.
Karakterističan izgled asteatotičnog dermatitisa (eczema craquele) na potkoljenicama.
Urea – učinkovina za nego suhe kože
Za većinu ljudi dovoljna je samo njegujuća krema, no ako se radi o ozbiljnijem problemu, savjetujemo da potražite kremu koja sadrži ureu, posebni aktivni sastojak odnosno sečnin, koja će njegovati vašu pretjerano suhu kožu, hidratizirati je, pomoći u njezinoj eksfolijaciji te smanjiti svrbež. Ako se problemi unatoč tome nastave, preporučamo konzultaciju s dermatologom.
Urea ili sečnin je prirodni ovlaživač koji je dio prirodnog hidratantnog faktora kože. Prisutna je u vanjskim slojevima kože i pomaže u održavanju njene hidratacije, jer veže vodu iz okoline i zadržava je u koži. Urea ima važnu ulogu u liječenju suhe i vrlo suhe kože zbog sljedećih svojstava:
- Vlažiteljski učinak: Urea je humektant, što znači da privlači vlagu iz okoline i zadržava je u koži. To pomaže spriječiti isušivanje kože.
- Piling učinak: Pri višim koncentracijama djeluje kao keratolitik, što znači da uklanja mrtve stanice kože. Time se smanjuje hrapavost.
- Jačanje kožne barijere: Urea poboljšava funkciju zaštitnog kožnog sloja, što pomaže spriječiti gubitak vlage i štiti kožu od iritansa iz okoline.
- Umirujući učinak: Urea smanjuje osjećaj svrbeža i zategnutosti, koji često prate suhu kožu.
Proizvodi s uree dostupni su u različitim koncentracijama, ovisno o potrebama kože: niže koncentracije (do 10 %) za opće vlaženje i više (do 40 %), koje su vrlo snažne i koriste se samo prema uputama dermatologa za omekšavanje vrlo debelih rožnatih naboranih područja, kao što su kurja oka ili nokti. Ureu možete koristiti na suhoj koži, ako nema upale. Ako je koža već upaljena, urea može peći – prije upotrebe konzultirajte dermatologa.
U našem Medicinskom centru preporučamo izvrsnu kremu za ruke i negujući losion za tijelo s 5 % ili 10 % uree renomirane dermatološke marke Excipial. Losion je namijenjen njezi vrlo suhe i svrbeže kože. Brzo se upija, lagano hladi, a kožu čini mekanom i njegovanom. Krema za ruke jedna je od najboljih koje smo isprobali, jer se brzo upija i ne ometa rad. Oba proizvoda možete kupiti tijekom našeg radnog vremena na lokaciji Vilharjeva cesta 50 u Ljubljani.
Mnoge kožne bolesti se zimi pogoršavaju
U zimskom razdoblju, kada je zrak suh i temperature niske, suhoća kože se često pogorša, što može utjecati na mnoga kožna oboljenja. U tom razdoblju preporučuje se redovita upotreba hidratantnih sredstava, izbjegavanje dugotrajnog izlaganja suhom zraku te pažljiva njega kože kako bi se spriječilo pogoršanje simptoma. Neka stanja koja su posebno osjetljiva na godišnje doba su:
- Atopijski dermatitis (ekcem): Suhi i hladni zrak zimi dodatno isušuje kožu te pogoršava simptome atopijskog dermatitisa. Koža postaje osjetljivija, upaljena, svrbi i crvena, što povećava rizik od pukotina i naknadnih infekcija.
- Psorijaza (luskavica): Zimi obično vidimo pogoršanja psorijaze, budući da je manje UV-zračenja koje ublažava upalu. Nepovoljna zimska klima također doprinosi pogoršanju simptoma.
- Seboroični dermatitis: Iako se seboroični dermatitis često pogoršava u hladnijim mjesecima, on nije izravno povezan sa suhoćom kože. Ipak, kombinacija suhog zraka i iritacija može dovesti do povećane pojave upale i ljuštenja na zahvaćenim područjima, osobito na licu i vlasištu.
- Ihtioza: To je genetski poremećaj za koji je karakteristično nepravilno ljuštenje kože. Zimi simptomi postaju izraženiji jer koža gubi još više vlage te postaje deblja i ispucala.
- Kontaktni dermatitis: Hladno vrijeme i učestalija upotreba iritantnih sredstava, poput sapuna ili dezinfekcijskih sredstava, mogu isušiti kožu i povećati rizik od nastanka iritacijskog kontaktnog dermatitisa te pogoršanja alergijskog kontaktnog ekcema.
- Pilarna keratoza: Kod ovog čestog kožnog problema radi se o genetski nepravilnom ljuštenju u područjima folikula dlake. Vidimo male, čvrste izbočine, nalik na strgalo, osobito na nadlakticama, bedrima i stražnjici. Suho vrijeme dodatno pogoršava stanje.
Ako imate suhu kožu ili slične probleme koje sami ne možete riješiti, zakažite dermatološki pregled!
U vezi s naručivanjem ili zakazivanjem termina, nazovite nas na 00386 31 777 249! Rado ćemo vam pomoći.
